Više od učenja: kako visokoobrazovne institucije podržavaju mentalno zdravlje studenata
Generacije današnjih studenata odrastale su u svijetu koji se bitno razlikuje od onoga u kojem su odrasli njihovi roditelji. Globalna nesigurnost, ubrzana digitalizacija, svakodnevna izloženost ogromnoj količini informacija, visoka očekivanja i stalna dinamika tržišta rada, sve to čini prijelaz u odraslu dob zahtjevnijim nego ikada i povećava pritisak na mentalno zdravlje studenata.
Studiranje je razdoblje velikih životnih promjena: mladi se suočavaju s akademskim pritiskom, financijskim izazovima, selidbom u novo okruženje i promjenama u socijalnim odnosima, prekidima postojećih prijateljstava i stvaranjem novih. Statistike pokazuju da se polovica svih mentalnih poteškoća razvije već u adolescenciji, a do 24. godine čak 75%. U tom kontekstu, studentske godine važne su za rano prepoznavanje i pružanje podrške. „U prvim godinama studija, kada su promjene najveće, razine stresa i anksioznosti prirodno rastu“, ističe Tamara Lipnjak, koordinatorica za studentske aktivnosti i studentski život na RIT Croatia.
RIT Croatia, globalni kampus američkog sveučilišta u Hrvatskoj, studentima nudi sveobuhvatan sustav podrške od upisa do diplome, u kojem je mentalno zdravlje sastavni dio. Sustav uključuje nastavnike i niz specijaliziranih savjetnika, od upisnih i akademskih savjetnika, preko karijernih savjetnika i studentskog pravobranitelja, do stručnjaka za studentski život i dobrobit. Cilj je osigurati kvalitetno iskustvo studiranja u učionici i izvan nje, uključujući pravovremenu podršku za mentalno zdravlje.
„Sustav studentske podrške koji uključuje mentalno zdravlje ne smije biti privilegij ili dodatak, već norma. Ključno je studentima pružiti resurse od prvog dana studija, pomoći im u izgradnji mreža podrške i razvijanju vještina suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima“, dodaje Lipnjak. Konkretno, studentima RIT Croatia na raspolaganju su individualne savjetodavne sesije s profesionalnim psihoterapeutima u Zagrebu i Dubrovniku, radionice o strategijama učenja, komunikacijskim vještinama i tehnikama suočavanja sa stresom, te kontinuirane aktivnosti usmjerene na osnaživanje otpornosti i dobrobiti.
Općenito gledajući, studenti traže stručnu pomoć zbog anksioznosti, depresije, stresa uzrokovanog studiranjem, izazovima u odnosima s drugima te osjećaja usamljenosti. Iako su im usluge dostupne, prepreke i dalje postoje, od stigme, preko straha od osude, do uvjerenja da terapija „nije za njih”, što naglašava potrebu za kontinuiranom edukacijom i destigmatizacijom.
„Destigmatizacija mentalnog zdravlja i proaktivno pružanje podrške ulaganje su u budućnost. Naš cilj je osigurati da podrška bude pravovremena i lako dostupna, jer dobrobit studenata nije samo pitanje individualnog uspjeha, već i društvene odgovornosti”, naglašava Tamara Lipnjak.
